Vjetar, energija vjetra, vjetroelektrane,elektrane
Energija vjetra
Info

Blog
petak, rujan 10, 2010
Prema analizi potencijalnih lokacija za gradnju vjetroparkova koju je nedavno izradio energetski institut Hrvoje Požar, u Hrvatskoj postoje brojne lokacije gdje bi se mogle graditi vjetroelektrane, ali dakako pod pretpostavkom da za to postoji politička volja te da su ispunjeni prostorno-planski uvjeti. Radi se o lokacijama gdje postoji adekvatan vjetar potreban za funkcioniranje vjetroelektrana, koje se smatra obnovljivim izvorima energije, prihvatljivijim od korištenja fosilnih goriva u procesu proizvodnje električne energije.

Hrvatska se kao potpisnica Kyoto protokola obvezala do 2020. godine imati oko 20 posto obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji električne energije. Vjetar i vjetroelektrane vjerojatno će značajnije participirati u tom postotku pa ni ne čudi kako se strane kompanije pojavljuju kao investitori u gradnji vjetroparkova u Hrvatskoj. Tako je nedavno, u poslovnom aranžmanu rovinjske Valalte i austrijskog partnera, na lokaciji Vrataruša iznad Senja izgrađen vjetropark sa 14 od 22 planirane vjetrenjače s pripadajućom trafostanicom.




Cjelokupna investicija iznosit će oko 50 milijuna eura, a Grad Senj, na čijem se lokalitetu vjetropark gradi, godišnje će zbog njegovog utjecaja na okoliš u proračun uprihoditi oko 1,5 milijuna kuna. Točnije, Grad Senj u konkretnom slučaju ima pravo na 2 posto od godišnjeg prihoda od iznosa ukupno proizvedene i prodane električne energije. Jesu li vjetroelektrane, kada se jedinicama lokalne samouprave na čijem se području grade zbog njihovih utjecaja na okoliš ipak plaća prilična naknada, doista tako prihvatljiv model proizvodnje električne energije pri čemu se radi isključivo o iskorištavanju snage.

Vjetroelektrane mogu imati puno negativnog utjecaja na okoliš, ali prisutno je I mnogo pogrešnih percepcija oko obnovljivih Izvora energije što je posljedica činjenice da se ljudi ustvari boje neznanja vjetra ili ipak postoji ozbiljan negativni utjecaj na prirodu. Magistar biologije i ekologije Gordana Pavoković, dopredsjednik udruge Animalia, čiji su centar stručnog i znanstvenog interesa bjeloglavi supovi, kaže da je prihvaćanje vjetroelektrana kao čistog proizvođača električne energije nekritička percepcija vjetroelektrana kakva je i u zapadnoj Europi bila općeprihvaćena do prije 15 godina. Otada se, međutim, na temelju brojnih stručnih i znanstvenih istraživanja, naglašava Pavoković, riječima došlo do spoznaja da vjetroelektrane mogu imati puno negativnih utjecaja na prirodu i okoliš.
 
Vjetroelektrane nisu, kako očito mnogi misle, tako bezazlen izvor energije. Dok je općenito vladalo mišljenje o vjetroelektranama kao zelenim izvorima energije, EU je donio propise prema kojima svaka zemlja određeni postotak energije mora dobivati iz vjetroelektrana i drugih obnovljivih izvora energije. U to vrijeme u njenom razmišljanju suprotstavili smo stručno znanje i iskustvo dr. se. Ace Šikanića, dopredsjednika zajednice obnovljivih izvora energije pri HGK koji je zaposlen na Brodarskom institutu i specijaliziran je za obnovljive izvore energije i primijenjene tehnologije.
 
Sikanić je inače glavni projektant i glavni nadzor gradnje vjetroelektrana i trafostanice na Vrataruši iznad Senja. On kaže da se destruktivno djeluje na tlo, podzemne vode te biljni svijet koji uništava jer tamo gdje se to ulje pojavljuje vegetacija više ne raste. S obzirom da se u Hrvatskoj velik dio vjetroparkova predviđa na krškom terenu, na primjer zapadni obronci Dinarida, ulje prodire duboko u podzemlje, trajno onečišćuje podzemne vode, a samim time i pitku vodu. Iako normativi EU predviđaju da se ispod svake vjetrenjače obavezno grade bez jama na kojima je dugotrajnim znanstvenim istraživanjima potvrđeno da na toj lokaciji ne obitavaju ugrožene biljne i životinjske vrste, da ptice, šišmiši i druge vrste na tim lokacijama nemaju svoje migracijske putove, gniježđenje, obrazloženje, da gradnja neće imati štetnog utjecaja na krajobraz.

Štoviše, radi zaštite ptičjeg svijeta, staništa i ugroženih vrsta, EU je donio dvije direktive, Direktivu o pticama i Direktivu o staništima, koje obvezuju svaku članicu EU da zaštiti svoja vrijedna područja i to prema kriterijima iz tih direktiva. To znači da se u tim područjima nese okreće zemljama kandidatima za EU kod kojih još poput Hrvatske nisu usvojena tako restriktivna pravila za njihovu gradnju, kaže Gordana Pavoković.
 
Na naš upit jesu li pretjerane teze ekologa, zelenih, ornitologa i ostalih koji se bave sličnim temama, da vjetroelektrane imaju značajne negativne utjecaje na vrijednosti okoliša, ekološke odnose i krajobraz, Šikanić kaže da je to subjektivan pristup problemu. Ako želite da nešto ne uspije, polazite od tih hipoteza. Prisutno razvijenim europskim zemljama postojao je snažan pokret protiv nuklearnih elektrana, označenim kao potencijalno opasnim izvorima energije, uslijed čega su se novi izvori energije počeli tražiti u energiji vjetra, sunca i biogoriva. Međutim, nakon što se postupno počelo uviđati negativne strane vjetroelektrana, protivljenje nuklearnim elektranama je slabjelo tako da je danas trend u energetici opet izgradnja nuklearnih elektrana.

Takvoj promjeni svijesti bitno je pripomogao i tehnološki napredak jer su nuklearne elektrane postale vrlo siguran i prihvatljiv izvor energije, kaže Gordana-Pavoković.u nekim europskim državama doista grade nuklearne elektrane. No ne grade se zato što su prihvatljivije od vjetroelektrana, jer je to stručno neusporedivo i ne možete zbrajati kruške i jabuke, kaže Šikanić. Gordana Pavoković je na kongresu Energija i okoliš s nekoliko kolega objavila stručni članak u kojem se detaljnije mogu vidjeti rizici koji, prema njihovom mišljenju, prijete od vjetroelektrana. Tako navodi kako svaka vjetrenjača prilikom rada izbacuje u okoliš puno hidrauličnog ulja neophodnog za vrtnju rotora.
 
To ulje, pojašnjava, vrlo je nagrizajuće i tonirani bazeni na površini za koju se pretpostavlja da će biti onečišćena uljem, u zemljama poput Hrvatske to se ne gradi, čime si investitori smanjuju troškove, a za ulje, posebno ako je riječ o stranim investitorima koji tu samo ostvaruju dobit, naprosto ih nije briga. Nadalje, izgradnju vjetroelektrana prati gradnja infrastrukture kojom se također uništava priroda i okoliš. Grade se pristupne ceste, u pravilu široke radi transporta glomaznog tereta, transformatorske stanice, elektrostupovi, dalekovodi... Zbog svega toga u zapadnoj Europi danas se na gradnju vjetroparkova gleda restriktivno. Gradnja se dozvoljava isključivo na onim lokacijama mogu izvoditi nikakvi infrastrukturni radovi u što spada i gradnja vjetroparkova.

Upravo su te dvije direktive pravni temelj i okvir za sprečavanje izgradnje vjetroparkova u zemljama EU. S obzirom da područja prikladnih za gradnju vjetroelektrana u zapadnoj Europi više i nema, krupni kapital je puno pogrešnih percepcija oko obnovljivih izvora energije što je posljedica činjenice da se ljudi ustvari boje neznanja. Opće je poznato da je najveći strah od nepoznatog, Stoje normalno. No nedopustivo je neznanje instrumentalizirati u oporbene svrhe pojedinih interesnih grupacija i zato je vrlo važno edukativno djelovati na široke mase.

Potrebno je reći da obnovljivi izvori energije sve više imaju budućnost, još uvijek ne kao zamjenski izvori energije, ali kao dopunski i čisti sigurno, kaže Šikanić. Upitali smo Šikanića što ako se nakon postavljanja vjetroelektrana utvrde značajne negativne posljedice za prirodu, na što je on rekao da postoje iskustva u drugim državama u zadnjih tridesetak godina i još nije utvrđeno da postoje negativne posljedice za prirodu. Pavoković kaže da to nije istina jer su, na primjer, u Španjolskoj i Škotskoj zatvorene neke vjetroelektrane zbog stradavanja bjeloglavih supova i orlova.

vjetar @ 14:51 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
srijeda, rujan 8, 2010
SARAJEVO - "Elektroprivreda BiH" će se za dodjelu koncesije za izgradnju vjetroelektrana u Podveležju morati boriti na tenderu, iako je nakon samoinicijativne ponude odlukom Vlade FBiH određena kao nosilac izgradnje tih energetskih objekata.
Naime, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona objavila je prije nekoliko dana tender za dodjelu koncesije za korištenje građevinskog zemljišta na platou Podveležja nadomak Mostara za izgradnju vjetroelektrana. Tender predviđa dodjelu koncesije na trideset godina na 16 lokacija pojedinačne površine 900 kvadratnih metara.

Koncesiju za izgradnju vjetroelektrana na dva lokaliteta na Podveležju od 2007. godine imali su austrijska "Vjetroenergetika BH" i slovenačko-bosanski "Energy 3", ali su im nakon određenog vremena oduzete, jer nisu ispoštovale uslove iz ugovora. Koncesije su ove dvije kompanije dobile na osnovu samoinicijativnih ponuda, bez javnog poziva i provjere njihovog boniteta.

Vlado Prusina, službenik Ministarstva privrede HNK, kaže kako je tačno da je "Elektroprivreda BiH" (EP BiH) podnijela prijedlog za dodjelu koncesije u vidu samoinicijativne ponude.

Međutim, to joj ne garantuje da će dobiti koncesiju, jer u skladu sa zakonom slijedi tender na koji će se moći prijaviti i druge kompanije i ukoliko se pojavi neko sa boljim uslovima dobiće koncesiju.

Amer Jerlagić, generalni direktor "Elektoprivrede BiH", kaže kako je iznenađen objavom tendera za vjetroeletkrane na Podveležju.

"Nakon odluke Vlade od prije nekoliko mjeseci, kojom se EP BiH zadužuje da razvija vjetropark Podveležje, očekivali smo da ćemo dobiti koncesiju, ali bez obzira na sve to, ako je to kako se kaže u HNK u skladu sa zakonom, mi ćemo se prijaviti za dodjelu koncesije", ističe Jerlagić.

Podsjeća da je EP BiH otkupila dokumentaciju od "Vjetroenergetike" o rezultatima mjerenja snage vjetra na Podveležju, a koja je ova kompanija vršila prema ugovoru sa Evropskom komisijom.

"Aplicirali smo kod Evropske komisije da mi naslijedimo 'Vjetroenergetiku' u tom projektu", kaže Jerlagić objašnjavajući da je tu je riječ najprije o izgradnji dvije vjetroturbine snage po dva megavata, a onda i ostalih 14 po tri megavata.

Prema njegovim riječima, ukupna snaga u prvoj fazi izgradnje vjetroparka je 46 megavata.

Jerlagić ističe da na osnovu svih pokazatelja koje imaju, s rezultatima mjerenja koje su otkupili, kao i s onim što planiraju ponuditi lokalnoj zajednici, smatra da bi trebalo da dobiju koncesiju na Podveležju.

On tvrdi da će nakon dobijanja koncesije odmah krenuti s radovima s obzirom na to da je izgradnja prve dvije turbine vezana za rokove definisane u projektu Evropske komisije (period jul - septembar 2011).

U tenderu za koncesije na Podveležju najviše će biti vrednovana tehnička povoljnost ponude koja će nositi 30 bodova, po 20 bodova nosiće ponuđeni iznos koncesijske naknade, finansijsko stanje ponuđača, te sposobnost ostvarenja koncesije, dok će sa 10 bodova biti vrednovano rješavanje uslova iz mišljenja Gradskog vijeća Mostara u vezi sa zahtjevima lokalne zajednice.

Datum otvaranja ponuda, kako je navedeno u tenderu, biće naknadno utvrđen.

Vjetroelektrane proizvode takozvanu zelenu energiju te su jedan od najpoželjnijih oblika alternativnog izvora energije nasuprot elektranama na fosilna goriva, jer hemijski i biološki ne zagađuju okolinu.

vjetar @ 14:46 |Komentiraj | Komentari: 0
Besplatnih 2 GB
Linkovi
Index.hr
Nema zapisa.